O Lazu

Laz (Bistrički i Stubički) je mjesto koje se nalazi u državi Hrvatska, Krapinsko-Zagorska regija, na 45°58'0" sjeverno od ekvatora i 16°6'0" istočno od početnog meridijana na nadmorskoj visini oko 400m.
Bistrički Laz spada u opčinu Marija Bistrica,a Stubički Laz u opčinu Donja Stubica.
Područna škola "Andrija Muhek" Laz , crkva Sv. Andrije, župni ured, društveni dom,dučani i birtije nalaze se u Bistričkom Lazu.
Laz je podjeljen u nekoliko zaseoka,a to su: Gradišće,Vrh,Breg, Begci,Ves,Brezovica i Gabudi donji.

3D mapa Laza

Stanovništvo

Laz (Krapinsko-zagorska županija) ima 1146 stanovnika po popisu iz 2001. godine.
Od toga:
Laz Bistrički (Krapinsko-zagorska županija) ima 854 stanovnika.
Od toga je 312 mlađih od 30 godina, 343 je stanovnika u dobi između 30 i 60 godina, dok su 196 stanovnika starija od 60 godina.

Laz Stubički (Krapinsko-zagorska županija) ima 292 stanovnika.

Od toga je 109 mlađih od 30 godina, 122 je stanovnika u dobi između 30 i 60 godina, dok su 61 stanovnika starija od 60 godina. 

 

Nešto od Petrice Kerempuha

KHEVENHILLER(ulomak)


Nigdar ni tak bilo
da ni nekak bilo,
pak ni vezda ne bu
da nam nekak ne bu.

Kajti: kak bi bilo da ne bi nekak bilo,
kaj je bilo, a je ne, kaj neje nikak bilo.

Tak i vezda bude da nekak nam bude,
kakti biti bude bilo da bi biti bilo.

Ar nigda ni bilo da ni nišče bilo,
pak nigdar ni ne bu da niščega ne bu.

Kak je tak je, tak je navek bilo,
kak bu tak bu, a bu vre nekak kak bu!

Galerija

Područna škola

Crkva Sv. Andrije

DVD Laz-Društveni dom

Župni ured

Drvene igračke Hrvatskog zagorja

Drveni konjić iz Zagorja

Drvene igračke Hrvatskog zagorja su tradicijski hrvatski proizvod nastao u 19. stoljeću.

Izrada je počela u 19. stoljeću i zadržala se do današnjih dana u selima općina Marija Bistrica i Gornje Stubice. Središta izrade su mjesta Bistrički Laz, Stubički Laz, Gornja Stubica, Marija Bistrica, Tugonica i Turnišće. Postoji oko 50 modela igračaka poput svirala, klepetaljki (ptica s kotačićima koja se gura na štapu), tamburice, drvene životinje, najčešće konjići, zviždaljke, modeli automobila, kamiona, vlakova, aviona, dječji namještaj za lutke itd.

Za njih je karakteristično da ih izrađuju ručno muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad.Igračke se izrađuju od drva iz neposredne okolice, drveta vrbe, javora, bukve i lipe. Drvo se posiječe, suši, teše, reže i oblikuje pomoću drvenih ili kartonskih šablona. Najčešće boje su crvena, plava, bijela i crna. Oslikavaju se cvjetni i geometrijski uzorci. Način izradbe prenosio se u određenim obiteljima iz generacije u generaciju i zadržao do danas.

Igračke se prodaju na sajmovima, crkvenim svečanostima, na tržnicama, a najviše u svetištu u Mariji Bistrici. Čuvaju se i u muzejima. Nalaze se na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Republike i od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na UNESCO Reprezentativni popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Centar za tradicijske vrijednosti i obrte u Kumrovcu skrbi o ovim tradicijskim igračkama.

Majstor Ivan Mikuš iz Laza Stubičkog